Zlatoust
Korijen naziva: "злато" (starinskiji oblik) je u ruskome jeziku naziv za zlato i "уста" je naziv za "usta", pa bi bilo "zlatousti".
Broj stanovnika: 1910.: 21.000 1926.: 48.000 1939.: 99.000 1959.:161.000 1971.:181.000 2001.:199.000 prema (2001.)
Zlatoust je osnovan 1754. zbog izgradnje željezara. 1774. su radnici iz pogon napravili ustanak, predvođeni Jemeljanom Pugačovom.
Početkom 19. stoljeća, Pavel Petrovič Anosov je iskovao prve ruske oštrice od bulat čelika u Zlatoustu. Grad je poznat i po prvim topovima napravljenim od ruskog čelika.1903. godine, carske vlasti su grubo ugušile štrajk kojeg su organizirali zlatoustski radnici (vidi Zlatoustski pokolj).
Sovjeti su preuzeli nadzor nad Zlatoustom u ožujku 1918. Grad su držali pod nadzorom Bjelogardejci u razdoblju od lipnja 1918. do srpnja 1919. 13. srpanj 1919. Crvena armija je zauzela Zlatoust (vidi Zlatoustska operacija 1919.).
Za sovjetskog doba, Zlatoust je postao industrijski grad, koji se specijalizirao za metalurgiju, mehaničko inženjerstvo, proizvodnju oruđa, prehrambenu industriju i ostale industrije.
Zlatoust je bio i jedno od ruskih središta umjetničkog graviranja na kovini.
Zemljovid - Zlatoust
Zemljovid
Zemlja (geografski pojam) - Rusija
Zastava Rusije |
Za vrijeme sovjetskog režima (1917. – 1991.) nosila je naziv Ruska Sovjetska Federativna Socijalistička Republika (RSFSR). U sastavu Sovjetskog Saveza, bila je najveća republika po površini i stanovništvu i ujedno se smatra njezinom nasljednicom. RSFSR je bila teritorijalno i privredno najmoćnija republika bivše velesile. Danas je vodeća članica Zajednice neovisnih država, OUZS i ŠOS.
Valuta / Jezik
ISO | Valuta | Simbol | Significant Figures |
---|---|---|---|
RUB | Ruski rubalj (Russian ruble) | ₽ | 2 |
ISO | Jezik |
---|---|
RU | Ruski jezik (Russian language) |
TT | Tatarski jezik (Tatar language) |
CE | Čečenski jezik (Chechen language) |
CV | Čuvaški jezik (Chuvash language) |